Korišćenje društvenih mreža, različitih servisa i brojnih mobilnih uređaja otežava zaštitu privatnih podataka i čini korisnike ranjivima.
Zaštita privatnih podataka postala je glavni zadatak kompanija u poslednjih šest meseci. Istina, privatni bi podaci trebalo da se štite bez obzira na to da li nekog na to prisiljava zakon (poput Zakona o zaštiti ličnih podataka ili GDPR-a) ili pak čista etika i odgovornost.
I dok su kompanije osmišljavale načine kako da se prilagode GDPR-u, zaštiti ličnih podataka svojih klijenata i partnera, a istovremeno nastave normalno da funkcionišu, pojavilo se pitanje je li uopšte moguće u eri interneta nešto učiniti privatnim i zaštititi ga?
Istraživanje “Where Cybersecurity Stands” sprovedeno među stručnjacima za računarsku sigurnost pokazalo je kako ni novi zakoni i prava neće zaštititi privatne podatke korisnika dok oni sami ne osete potrebu za zaštitom.
Korišćenje društvenih mreža, različitih servisa i brojnih mobilnih uređaja otežava zaštitu privatnih podataka i čini korisnike ranjivima.
Stručnjaci za računarsku sigurnost smatraju kako je cela afera Cambridge Analytica najbolji pokazatelj koliko su lični podaci zapravo ranjivi. Tako samo četvrtina ispitanika misli kako je moguće adekvatno zaštititi lične podatke i identitet korisnika. Istovremeno, čak tri četvrtine priznaju da su zbog afere smanjili intenzitet korišćenja društvenih mreža.
Iako je Evropska unija uvela GDPR, koji bi trebalo da bolje zaštiti privatne podatke korisnika, a američki Kongres razmišlja o sličnom potezu, stručnjaci za računarsku sigurnost nisu uvereni kako će to pomoći u zaštiti privatnosti. Radije savetuju korisnicima da pažljivo razmisle o tome šta žele da objave i gde, te ko će to objavljeno moći da vidi (uz njihovo odobrenje ili bez njega).
Ističu kako su lozinke veoma slaba zaštita bilo kakvih podataka te savetuju korišćenje drugih metoda zaštite kao što su enkripcija, višestepenska autentifikacija i firewall.
Izvor: Helpnetsecurity / zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay
